Kako do tečnog govora na stranom jeziku – za one koji žele da znaju više

strani-jezik

Kako do tečnog govora na stranom jeziku – za one koji žele da znaju više

Čak i ljudi koji dobro nauče strani jezik nađu se u problemu kada treba da ga koriste u komunikaciji. Često imaju problem da oblikuju misao kada je strani jezik u pitanju i da ju usmeno izraze.

Kako do tečnog govora na stranom jeziku otkriva naš predavač engleskog jezika Sanda Bjelajac.

Kako nastaje govor?

Govor je složen proces i odvija se u mnogo različitih faza. Rečenice kojima izražavamo svoje misli, ideje, zahtjeve ili pitanja, nastaju tek u posljednjoj fazi proizvodnje govora. Sve počinje duboko u ljudskom umu, mnogo prije nego što nešto izgovorimo.

Ljudski mozak sadrži apstraktne pojmove koji se kasnije oblikuju u riječi. Ovo „spremište“ se naziva mentalni leksikon. Naučnici smatraju da on sadrži između 50 i 100 hiljada pojmova (koje se nazivaju leme).

Kada imamo namjeru da govorimo naš mozak radi veoma intenzivno, a najčešće uopšte nismo ni svjesni tog procesa.

Lingvisti govorni proces dijele u tri faze:

  1. fazu konceptualizacije (kada nastaju ideje koje želimo izgovoriti),
  2. fazu formulacije (ideje dobijaju gramatički oblik i transformišu se u jezički izraz) i
  3. fazu artikulacije (uz pomoć govornih organa pravimo zvuk i izgovaramo svoje misli).

Izgovorene rečenice, dakle, nastaju tek kao konačni rezultat veoma složenog procesa koji se odvija bez našeg znanja.

strani-jezik

Strani jezik – kako ga tečno propričati

Zašto je teže govoriti strani jezik nego maternji?

Govoriti na stranom jeziku gotovo uvijek je teže nego govoriti na maternjem jeziku. Ovo je često slučaj i kod govornika koji imaju solidno predznanje stranog jezika. Naravno, osnovni preduslov za proizvodnju govora na stranom jeziku je poznavanje što većeg broja riječi i gramatičkih pravila nekog jezika. Ipak, čini se da to nije uvijek dovoljno.

Na maternjem jeziku se izražavamo lako. Poznajemo riječi i gramatiku, svjesni smo ispravnog naglaska i jasno nam je kojem kontekstu pripada koji jezički iskaz.

Govoriti na stranom jeziku višestruko je zahtjevniji zadatak zato što:

– pojmovi koji se prizivaju iz mentalnog leksikona treba da odgovaraju onima na stranom jeziku (značenje mora da bude ekvivalentno),

– pri formulaciji treba uzeti u obzir sva naučena gramatička pravila stranog jezika (red riječi, oblici množine, padeži, glagolska vremena i slično),

– govorni aparat (prvenstveno oni organi koji oblikuju zvuk – nepce, jezik, zubi, usne) treba da simuliraju akcenat koji je karakterističan za strani jezik,

– svi navedeni aspekti govora treba da se odviju u vremenski ograničenom okviru, kako bi govor bio tečan, logičan i pravovremen.

Šta uraditi da govor na stranom jeziku bude tečniji?

Svaki jezik sadrži veliki broj fraza, tj. jezičkih konstrukcija koje se sastoje od dvije ili više riječi, a koje se pri govoru upotrebljavaju kao cjeline. Gramatičkim terminima rečeno, u takve izraze spadaju kolokacije (životni standard), idiomi (dobiti po nosu), poslovice (Ko rano rani, dvije sreće grabi.) i slično. Na primjeru engleskog jezika, to su izrazi koji se veoma često upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji – Yours faithfully, in summary, Correct me if I am wrong…, by the way, te mnogi drugi.

Fraze se pamte jednako kao i pojedinačne riječi i u mentalni leksikon se smještaju kao cjeline. To znači da, kada govorimo, umjesto pojedinih riječi možemo upotrijebiti gotovu („spremnu“) frazu. Time štedimo umni napor i vrijeme pri govorenju, jer izbjegavamo da rečenice sastavljamo ispočetka. Osim toga, kada koristimo fraze, naš govor je blizak govoru izvornih govornika i zvuči mnogo prirodnije i tečnije.

Naučna istraživanja su pokazala da napredni govornici stranog jezika koriste mnogo više fraza nego korisnici sa nižim stepenom znanja. Čini se, zbog toga, da je to jedna od ključnih razlika između tečnog i otežanog sporazumijevanja na stranom jeziku.

Kako usvojiti fraze?

Vrlo često učenici stranog jezika se žale da znaju značenja mnogih riječi i da su im jasna gramatička pravila, ali da riječi ne znaju upotrijebiti u rečenici. To je, zapravo, ključni problem koji onemogućava tečni govor.

Preporučuje se da se od početaka učenja stranog jezika do naprednih nivoa velika pažnja u nastavi posveti frazama. One pomažu da govor ima odgovarajuću brzinu i tempo, da zvuči prirodno i tečno, te da ne predstavlja napor samom govorniku.

Evo nekoliko savjeta za postizanje tečnosti u govoru na stranom jeziku:

Dovedite sve naučene riječi u stranom jeziku u odgovarajući kontekst. Riječi pri formiranju rečenica ne funkcionišu odvojeno – one se kombinuju sa drugim riječima.

Koristite jednojezičke rječnike (npr. englesko-engleski rječnik) kako biste pronašli primjere upotrebe riječi ili fraza u potrebnom kontekstu.

Odustanite se od tradicionalnog načina vođenja sopstvenog rječnika – umjesto pojedinih riječi, zapisujte fraze, odnosno informacije sa čime se pojedine riječi kombinuju.

Izložite se jeziku što više (čitajte i slušajte) i nastojte zapažati šablone u iskazima. Razmislite koje su to najčešće kombinacije riječi i pokušajte ih upotrijebiti u svom govoru.

 

Autor: Sanda Bjelajac, magistar filoloških nauka.

 

 

 

 

 

 

 

Share this post